Početna strana
Mađarska revolucija 1848.
Mađarska revolucija 1848. ili, punim nazivom, Mađarska građanska revolucija i rat za nezavisnost 1848–1849. (mađarski: 1848–49-es polgári forradalom és szabadságharc) bila je jedna od mnogih evropskih revolucija iz 1848. i usko je povezana s drugim revolucijama iz 1848. u zemljama pod habsburškom vlašću. Iako nije uspjela, jedan je od najvažnijih događaja u modernoj historiji Mađarske i kamen temeljac modernog mađarskog nacionalnog identiteta.
U aprilu 1848. Ugarska je postala treća zemlja u kontinentalnoj Evropi (nakon Francuske 1791. i Belgije 1831) koja je donijela zakon o demokratskim parlamentarnim izborima. Novi zakon o biračkom pravu (Akt V iz 1848) transformirao je stari feudalni parlament u demokratski zastupnički. Taj zakon nudio je najšire biračko pravo u tadašnjoj Evropi.
Aktuelno
- Glasajte za novi ili predložite naredni istaknuti članak mjeseca
- Pomozite rješavanju statusa slika na Wikipediji
- Proširivanje 1000 članaka koje svaka Wikipedia treba imati
- Projekti
- Portali
- Zatraženi članci
Vijesti
- 19. maj – Umro pisac i akademik Dževad Karahasan (na fotografiji).
- 4. april – Finska postala 31. članica NATO-a.
- 8. februar – U 88. godini umro jugoslavenski i hrvatski nogometni trener Miroslav "Ćiro" Blažević.
- 6. februar – U zemljotresu koji je pogodio Tursku i Siriju poginulo najmanje 22.000, a povrijeđeno više od 80.000 osoba.
- 15. januar – U avionskoj nesreći u nepalskom gradu Pokhari poginule 72 osobe.
- 10. januar – U 79. godini umro britanski rok i bluz gitarist Jeff Beck.
28. maj
- 1871 – Pad Pariske komune.
- 1937 – Franklin D. Roosevelt službeno otvorio za saobraćaj most "Golden Gate" (na slici) u San Francisku.
- 1962 – Rođen Branko Đurić, bosanskohercegovačko-slovenski glumac, režiser i muzičar.
- 1995 – Poginuo bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova Irfan Ljubijankić kad je helikopter u kojem se nalazio oboren raketom u blizini Cetingrada.
- 1999 – Nakon što je avijacija NATO-a pojačala napade na SR Jugoslaviju, jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević prihvatio uvjete zapadnih zemalja za prekid bombardiranja.
Citat dana
“ | Četiri su glavna zla vlasti: odgađanje, podmićivanje, grubost i povodljivost. | ” |
Wikipedia
Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.
Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 92.002 na bosanskom jeziku.
Doprinosi
Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.
Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.
Zajednica
Dosad su na Wikipediji na bosanskom jeziku 152.323 korisnika napravila račun, a od toga su 182 aktivna. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.
Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.
Wikipedia je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedia, nekomercijalne organizacije koja upravlja i raznim drugim projektima
Wikirječnik Slobodni rječnik
Wikicitat Zbirka slobodnih citata
Wikiknjige Slobodne knjige i priručnici
Wikizvor Slobodna biblioteka
Wikivijesti Slobodni izvor vijesti
Wikiverzitet Slobodni materijali za učenje
Wikivrste Katalog bioloških vrsta
MediaWiki Razvoj wiki-softvera
Wikipodaci Slobodna baza znanja
Wikimedia Commons Zajedničko skladište
Wikiputovanje Slobodni vodič za putovanja
Meta-Wiki Koordinacija projekata i dokumentacija